Opanci dida Vidurine je novela s pričom o seljačkom načinu života. Dijeli se na četiri dijela. Prvi dio govori o sukobu između Markića i Vidurine. Radi se o dva lika od kojih svaki ima svoj pogled na život i rješavanje problema.
Drugi dio obuhvaća razgovor Miće i Vidurine. Tu se najviše može osjetiti razlika u godinama. Treći dio prikazuje odnos pun topline između djeda i unuka, gdje je istaknuta obiteljska povezanost bez obzira na razliku u godinama. Četvrti dio obuhvaća rasplet gdje se napokon ostvaruje sve ono što je djed predvidio.
U noveli se govori o životu obitelji iz Like u vrijeme kada je industrijalizacija uzela maha i kada se to sve više osjetilo u tradicionalnim sredinama. Nove tradicije koje preuzimaju sve sfere društva zahvaćaju tri generacije.
Djed je najstariji član obitelji i zagovaratelj tradicionalnog načina života. Sin pripada novijoj generaciji koji prihvaća sve što može negativno utjecati na tradiciju. Unuk je najmlađi član obitelji i pripadnik nove generacije, koja se već naviknula na način života koji je potpuno drugačiji od djedovog.
Radnja novele u jednom malom mjestu u Lici s periodom koji obuhvaća početak 20. stoljeća. Prikazan je patrijahalni svijet jedne male sredine, koja je poput ostalih pogođena modernizacijom i zbog teških uvjeta prislijena pronaći bolje uvjete života daleko od svoje domovine.
U jeziku koji je prisutan unutar novele ima elemenata lokalnog govora, pa tako čitatelj može uočiti štokavsku ikavicu. To je govor uobičajen za sela Like poput Svetog Roka i Ričice. U noveli postoji nekoliko mudrih izreka te poslovica. Rečenice su jednostavne i lako čitljive za svakoga bez obzira na godine.
Kratak sadržaj
Lički seljak Markić je otišao živjeti u Ameriku, a kada se vratio s nešto ušteđenog novca, krenuo je uvoditi promjene na imanju svog oca. Djed mu se odmah suprostavlja jer smatra da troši novac na gluposti i da puno toga što radi uopće nije potrebno.
Djed je osoba koja njeguje stare vrijednosti i koji ne može shvatiti ponašanje svog sina. Nije mu jasno zašto daje toliko novaca na odjeću koju kupuje u gradu kada postoji ona domaće izrade i zašto toliko vremena provodi u gostionici s prijateljima i troši puno novaca. Markić ga ne želi slušati jer na oca gleda kao na čovjeka koji je zapeo u prošlosti i ne može shvatiti moderno društvo.
Iako je odnos između sina i oca napet, Vidurina brani Markića pred ostalim ljudima iz sela govoreći kako će jednog dana odustati od svih tih nepotrebnih novotarija. Djed je odlučio svoje uvjerenje prenijeti na unuka, za kojeg se nadao da će imati više razumijevanja nego otac.
Iako dječak voli djeda i poštuje ga, među njima je velika razlika u godinama i ono što djed traži od njega ponekad mu se čini neobičnim. Kao kada je morao nožem skinuti dlaku s ovce te ju potom narezati na uske vrpce za ukrašavanje opanaka. Dok je Mića radio svoj posao, a djed gulio kožu, njih dvojica su počeli pričati o drugačijem pogledu na život.
Mića je objasnio kako nema potrebe raditi opanke kada sve mogu kupiti u gradu. U tom je trenutku naišao otac i ukorio djeda što troši vrijeme na opanke. Nakon toga se Vidurina razbolio, a unuk je pospremio opanke na tavan od kuće i zamotao ih.
Mići nije bilo lako dok je djed bolovao jer je volio starog Vidurinu. Često je sjedio uz djeda i govorio mu kako će ozdraviti i kako je pred njima još puno toga što mogu zajednički napraviti. Nažalost djed je umro. Unuka je to jako pogodilo jer je bio vezan za djeda.
Djedova predviđanja su se na kraju ostvarila i Markić je brzo ostao bez novaca. Više se nije kupovalo po dućanima u gradu, nego se sve više razmišljalo o tome da se posadi konoplje i lan te o vraćanju na stari način života.
Nakon što su se Mićine čizme skoro raspale on se sjetio Vidurinih opanaka. Markić je bio iznenađen kada je slušao sina o tome kako se rade opanci i kako ga je djed tome naučio. Rekao mu je da ih napravi ako ne želi biti bos, što je dječak na kraju prihvatio. Zahvaljujući najviše opancima, unuk je postao svjestan vrijednosti koju zemlja ima.
Mile Budak
Mile Budak je bio političar, odvjetnik, romanopisac, novelist i pripadnik ustaškog pokreta. Rođen je 30. kolovoza 1899. godine u malom mjestu Sveti Rok u Lici u velikoj obitelji kao deveto dijete. Ime je dobio po ocu koji je umro samo nekoliko dana prije njegova rođenja.
U Svetom Roku je završio osnovnu školu, a potom je otišao u Sarajevo kako bi završto gimnaziju te u Zagreb da bi upisao studij prava. Prijavio se u vojsku za vrijeme Prvog svjetskog rata, ali nakon što je ranjen vraćen je s fronte te opet neizlječen poslan natrag u rat. Na kraju je završio kao zarobljenik u bolnici na srpskoj fronti.
Kao tadašnji srpski zarobljenik prešao je velik dio pješice i na kraju stigao u logor u Italiji. Tamo se zadržao sve do 1919. godine. Nakon što je izašao iz zarobljeništva i završio studij, otvorio je odvjetnički ured u Zagrebu te počeo djelovati kao član Strake prava.
Karađorđićeva Jugoslavija ga je tada sumnjičila, zbog čega je 1932. godine na njega izvršen atentat. Godine 1933. je otišao u emigraciju, a vratio se 1938. godine. Samo tri godine kasnije postaje ministar nastave u vladi NDH, a od 1943. radio je u ministarstvu za vanjske poslove. Kako se kasnije nije slagao s Pavelićem odlučio se povući iz politike.
Godine 1945. pobjegao je s vladinim dužnosnicima iz Hrvatske, ali onda su ga 6. svibnja engleske vlasti predale partizanima. Izveden je pred vojni sud i osuđen na smrt pod optužbom za ratni zločin.
Najpoznatija djela Mile Budaka su: “Na Veliki petak”, “Pod gorom”, “Privor”, “Opanci dida Vidurine”, “Ratno roblje I, II, “Na ponorima”…
Odgovori