Lovac u žitu je moderni roman J.D. Salingera, čije težište više nije na događajima nego na liku. Radi se o modernom romanu koji u svoje središte stavlja unutrašnji svijet lika (njegove emocije i misli, svijest i podsvijest). Ovdje lik nije junak (promatrač je svijeta oko sebe i okrenut je svome unutrašnjem svijetu, nema ciljeva, introvertiran je). Događaji se ne povezuju uzročno – posljedičnim vezama, nego asocijacijama i razmišljanjima glavnog lika.
Radnja ne teče kronološki (ona ovisi o subjektivnim proživljavanjima lika), a njezin se tijek prekida asocijacijama i monolozima. Ovdje se prostor i vrijeme razgrađuju (više nisu cjelovite kategorije kao u tradicionalnom romanu) i njihovo je poimanje subjektivno (promatraju se iz perspektive lika). Pripovjedač je često nepouzdan i pripovijeda u prvom licu, a vrlo česta pripovjedna tehnika modernog romana jest struja svijesti (izlaže se sve ono što liku padne na pamet, prividno nepovezano). Prisutni su žargonizmi.
Roman se pripovijeda iz perspektive lika gdje su likovi tipični mladi, buntovni ljudi (učenici, adolescenti, studenti) koji se bune protiv tradicionalnih vrijednosti i (malo)građanskog morala. U pripovijedanje se unose žargonizmi, vulgarizmi, kolokvijalizmi, poznatiji kao jezik mladih. Upravo zbog toga ovaj roman je među prvim djelima koje možemo svrstati u vrstu romana koju zovemo “proza u trapericama”.
Takva vrsta proze ima jednake karakteristike kao i ovaj roman – izražava kritiku društvu iz perspektive mladih, neprilagođenih ljudi koji bi željeli drugačiji svijet. Upravo zbog svoje mladosti, vide sve što je pokvareno u njihovoj okolini, ali to ne žele prihvatiti, već se boriti protiv toga. Takva vrsta romana pisana je žargonima, slobodnim, mladenačkim govorom kako bi bila i vjerodostojna u svom iskazu i zanimljiva mladima, koji su donekle i ciljana skupina čitatelja ovakvih romana.
👉 ZA VIŠU OCJENU! Analiza djela i likova + najvažnija pitanja i odgovori za ovo djelo! Nabavite ovdje >>>
Kratak sadržaj
Sedamnaestogodišnji Holden Caulfield iz New Yorka smješten je u sanatoriju ili psihijatrijskoj klinici na zapadnoj obali i pripovijeda nam o krizi kroz koju je prošao oko Božića prethodne godine.
Mladi pripovjedač nam posve iscrpno pripovijeda događaje koji su trajali od subote popodne do ponedjeljka popodne i svoje intenzivne doživljaje koji su ga doveli u stanje živčanog rastrojstva. Holden je potresen zbog smrti mlađeg brata Alleja i ne može prihvatiti pravila i prilagodljivost koledža. Čuva njegovu bejzbol rukavicu ispisanu riječima pjesama.
Na samom početku romana on se zgraža nad licemjerjem školskog sustava.
On vidi zlo i nedaće svuda oko sebe. Tako je za njega cijeli svijet lažan, a počinje od ravnatelja njegove škole koji se rješava svih onih koji imaju nepravilan izgovor, dok se istodobno klanja svima onima debelog, dobro potkoženog ponašanja, zatim do klavirista koji krivo svira da bi se svidio ljudima pa sve do svih profesionalnih glumaca, posebice filmskim.
Propao je na već trećoj školi za redom. Među Holdenovim prijateljima ističu se Ackley, poznat po brojnim bubuljicama koje istiskuje, a ne može podnijeti nikoga tko je imalo viši od njega. Njegovo mrcvarenje školskih drugova nema kraja. No, i Ackley je vjerojatno bolji od Stradlatera, Holdenovog cimera kojemu mu je jedini životni cilj, ljenčarenje i razbibriga. On podilazi višima, zavodi mlade dame i ne radi ništa.
Holden i Stradlater se čak i potuku zbog djevojke Jane Gallagher. Holdenu se Jane sviđa, ali on sumnja da je Stradlater želi zavesti. Nakon ovog incidenta, Holden se oprašta s učiteljem Spencerom te odlazi s Penceya u New York.
Holden je svjestan bijega iz Penceya, ali je i svjestan da roditelji neće primiti vijest o njegovom otpuštanju iz škole puna tri dana. Svjestan je da će majka biti jako tužna, a otac ljutit.
Poštu mu ne manjka novca, on se odluči dobro provesti tri dana prije nego što se vrati u realnost i suoči s roditeljima.
Holden je visok metar i osamdeset sedam i prosijede je kose, ali ipak on ne izgleda kao da mu je više od šesnaest godina. Odlučuje odsjesti u pomalo sumnjivom hotelu, a nakon što se smjestio odlazi u Ljubičastu salu naručiti viski kako bi se opustio. No, konobar mu ga ne želi donijeti pa on revoltiran naručuje kolu. Nakon toga želi pokupiti curu. Ona je u društvu dvije prijateljice, kako ih Holden naziva “vještice”, pleše s njima, ali i s drugim djevojkama, časti ih, ali ona ga ne kraju odbiju poput malog djeteta.
Uznemiren, sjeda u taksi i odluči se odvesti do Ernie’s koji se nalazi u Greenwich Villageu. To je mjesto gdje mogu dobiti alkoholno piće svi stariji od šest godina.
U taksiju postavlja pitanje vozaču taksija, koje ga inače muči, a to je: “Kamo zimi odlaze patke koje plivaju po jezeru u Central Parku?”. Vozač taksija nije previše susretljiv.
Dolazi u Ernie’s i tamo konačno uživa u svom piću. No, okolina mu ide na živce. Svi mu djeluju lažno, a kolege iz srednje škola i s fakulteta isprazno blebeću i dive se glazbi samo zato što smatraju da je jako intelektualna.
Tamo susreće i bivšu ljubav svoga brata D.B. -a. On je otišao U Hollywood i tamo piše scenarije, no Holden vjeruje i da se prodaje. Odluči je osvojiti, ali uvidi da je i ona lažna jer preko njega samo želi djelovati na brata mu D.B.-a.
Deprimiran, vraća se u hotel gdje mu liftboj Maurice ponudi uslugu prostitutke. Pristaje, ali po dolasku prostitutke Sunny u sobu, ne snalazi se i plaća joj dogovorenih pet dolara. No, Sunny će tražiti dodatnih pet dolara, ali Holden neće pristati. Ona se vraća nakon kratkog vremena u pratnji Mauricea koji od Holdena nasilno uzima novac i Holden dobiva udarac u trbuh.
Ovo Holden doživljava kao veliko poniženje. Tako neslavno završava njegov prvi dan lutanja New Yorkom. Drugi dan Holden odlazi iz hotela i nastavlja lutati ulicama New Yorka.
Nazvao je prijateljicu Sally koja mu se tu i tamo sviđa i dogovara s njom popodnevni odlazak u kazalište. Nakon toga susreće dvije redovnice kojima daje deset dolara, ali novac je pri kraju. Odluči dalje lutati Broadwayem. No, ustvari bi htio nazvati Jane i svoju sestru Phoebe. Phoebe ima deset godina i Holden ju jako voli. Kao uostalom i svu ostalu djecu, što se ne može reći za odrasle.
Odlazak u kazalište ne završava najbolje. Luntovi su jako dobri, ali oni se ne ponašaju kao ljudi, a Sally će upoznati studenta. Odlaze svi zajedno na klizanje. Holden predlaže da odu što dalje od lažnog blještavila New Yorka i odu u šumski kamp, no Sally odbija njegov prijedlog. Holden je tada vrijeđa, a kasnije požali. Kada se želi ispričati već bude kasno jer ona isprike ne želi uvažiti.
Nakon toga, nazvao je znanca kojeg zna još odavno. Nalaze se njih dvojica u jednom otmjenom baru. Holden uživa u alkoholu i podbada prijatelja. Ubrzo on odlazi na sastanak, a Holden se uputi u park. Odluči vidjeti što je s patkama, ali počinje kiša.
Shvatio je da nema više puno novca pa se odlučuje potajno uvući u roditeljski dom ne bi li vidio sestru Phoebe. Imao je sreće jer roditelja nije bilo kod kuće, a sluškinja ga nije vidjela jer je spavala.
Phoebe je jako sretna što ga vidi. No, ubrzo uviđa da je Holden izbačen iz škole i ona ga uvjerava u važnost škole. On joj govori da mu je dosta škole i Phoebe ga donekle shvaća.
Tada dolaze roditelji. Prije nego što Holden odlazi, Phoebe mu govori o važnosti škole. U zadnji čas Holden joj govori da ide dalje na zapad. Tada ona gasi svjetlo, a u sobu joj dolazi majka. Phoebe ne želi priznati da je Holden u njezinoj blizini pa čak i preuzima krivnju za miris cigareta. Naime, Holden je palio jednu cigaretu za drugom.
Holden se iskrada i odlazi na spavanje svom bivšem profesoru engleskog, Antoliniju, kućnom prijatelju. Iako je rano ujutro, Antolini ga dočekuje toplo. Sluša njegovo zanimljivo predavanje, ali i nakon toga za njega dosadan govor o tome koliko je školovanje bitno. Napokon, Holden utone u san na sofi.
Usred noći probudi ga Antolinijev dodir po glavi i Holden, zgrožen zbog slutnje o homoseksualnim sklonostima profesora, odlazi spavati u čekaonicu kolodvora Grand Central.
Ujutro opet luta ulicama New Yorka, ostavlja pismo za sestru Phoebe u školu te dogovara sastanak s njom u Metropolitanskom umjetničkom muzeju. Phoebe dolazi u muzej i nosi kovčeg sa sobom. Phoebe želi pobjeći s njim na zapad, no on je ne želi povesti. Phoebe je ljuta, ali prati ga kada se Holden uputi prema zoološkom vrtu i vrtuljku.
Holden je nagovara da se zajedno provozaju na vrtuljku. Ona nakon malo nagovaranja odluči pristati. Oni se voze, a počinje kišiti. Tu Holden odlučuje odustati od bijega. Suočit će se sa svime što ga bude čekalo.
Na kraju Holden otkriva da je roman nastao u sanatoriju. Psihoanalitičar ga suočava s bijegom iz škola i ispituje ga hoće li se uzorno vladati kada se vrati natrag u školu. Holden na to odgovara da nitko ne zna kako čovjek nikada ne može znati što će učiniti dok se to i ne dogodi.
Roman završava kratkim epilogom u kojem Holden izvještava o svom trenutnom stanju i posjetima starijeg brata D. B.-ija koji je pisac scenarija u Hollywoodu.
Pogledajte i video lektire Lovac u žitu!
Jerome David Salinger
Rođen 1. siječnja 1919. u New Yorku, J.D. Salinger bio je književni div usprkos svom malom opusu i životnom stilu. Njegov značajni roman “Lovac u žitu” odredio je novi smjer u američkoj književnosti nakon Drugog svjetskog rata i Salingera digao u književne visine. 1953. godine Salinger se preselio iz New Yorka i vodio je usamljeni život, objavivši samo jednu novu priču prije svoje smrti.
Najpoznatija djela: Lovac u žitu, Franny i Zooey, Visoko podignite krovnu gredu, tesari
2013. godine otkrivaju se nove činjenice i zanimljivosti o njegovom životu i radu. Otkriveno je da postoji oko pet neobjavljenih Salingerovih djela koja bi trebala biti objavljena u narednih nekoliko godina, a nagađa se i da se u njegovom domu u Cornishu nalazi čak 10 neobjavljenih, skrivenih romana.
Umro je 27. siječnja 2010. godine u Cornishu, New Hampshire.
Odgovori