Slušaš kako tvoji kolege odlaze na Erasmus ili Erasmus praksu, a ti si i dalje u Hrvatskoj? Gledaš slike na Instagramu kako se dobro provode i pitaš se zašto i ti nisi tamo?
Evo jednog kratkog vodiča djevojke koja je i sama okusila samostalan erasmusovski život u Italiji tijekom prakse na Sveučilištu u Udinama.
Obišla sam sve gradove koji su mi bili u blizini i za koje nije trebalo izdvojiti previše novaca poput Gorizie, Portogruara, Trevisa i Codroipa. Probala sam udinska lokalna jela i usavršila talijanski, no nije sve med i mlijeko…
Papirologija
Prvi korak odlaska na praksu ili studijskog boravka na stranom Sveučilištu započinje s traženjem institucije koja će te prihvatiti doslovno na volontiranje. Ako ste se odlučili za praksu, pošaljite e-mail što većem broju institucije koje vas zanimaju (knjižnice, muzeji, uredi za međunarodnu suradnju na fakultetima, turističke agencije itd.) i prezentirajte prvo sebe kao osobu sa svim postignućima i karakteristikama koje bi ih mogle zainteresirati, a potom naglasite da biste došli zapravo volontirati te da vas ne trebaju platiti jer imate stipendiju. To je ključno da bi vas institucija uzela jer danas nitko nema novaca i bez ove uvodne rečenice o gratis radu neće ni razmotriti vašu prijavu.
Ako pak idete slušati kolegije na stranom Sveučilištu, proguglajte ga. Proučite koje kolegije nude na engleskom (jer ne nude svi fakulteti sve kolegije na jeziku zemlje i na engleskom jeziku). Raspitajte se kod kolega koji su na Erasmusu već bili što vam savjetuju, koje kolegije da ne upisujete jer ih kasnije nećete uspjeti položiti pa će vam nedostajati bodova kada se vratite na svoj matični fakultet. Ovo je korak prije same papirologije, a već iziskuje puno vašeg truda jer koordinatori na fakultetima često nisu upućeni u sve ponude svih fakulteta.
Nemojte se obeshrabriti, uzmite si dovoljno vremena. Važno je započeti s istraživanjem na vrijeme, ali i znati da je prijava za Erasmus mobilnost (dakle, slušanje kolegija) u veljači, a praksa u listopadu i travnju, a ako ostane mjesta i na ljeto. Kad vam se mobilnost konačno odobri važno je znati da vas čeka puno papirologije. Nemojte ni tu odustati!
Traži malo više živaca i strpljenja, ali isplati se na kraju. Osim ugovora koji mora potpisati prihvatna institucija, treba vam ju potpisati i matični fakultet. Tu je još i procjena znanja jezika, sva potrebna papirologija ako imate pravo na veću stipendiju od propisane, standardna potvrda o upisu i još ponešto dokumenata. Samo hrabro, sve se stigne i sve se može!
Kad ste otišli na praksu, što se papirologije tiče niste gotovi. Jednom mjesečno fakultetu i Uredu za međunarodnu suradnju matičnoga Sveučilišta šalju se mjesečna izvješća, a ako idete na mobilnost slušanja kolegija možda će doći do promjena u vašem ugovoru pa je to još dodatna količina papira.
Prije odlaska na praksu trebat će uplatiti određeni tip osiguranja, a u kombinaciji s tim obaveznim savjetujem i zdravstveno bez obzira na europsko zdravstveno koje svatko ima. Ovo je za zlu ne trebalo, a neće biti velika razlika u cijeni.
Papirologija je gadan posao i kada se vratite s prakse ili obične mobilnosti jer sada treba ugovor o završetku prakse, ponovna procjena jezika i još ponešto.
Financije
Osim papirologije koja mnoge obeshrabri, problem su i financije. Stipendija u prosjeku iznosi 500 eura mjesečno (ovisi o državi u koju idete), ali ne dobiva se mjesečno već 70% prije odlaska i 30% nakon povratka s prakse. To vam za život u inozemstvu zasigurno nije dovoljno.
Računajte da taj novac dobivate već kad ste otišli na praksu (nekada kasni i do mjesec dana), dakle morate imate nešto za prvu ruku. Računajte i da smještaj treba platiti u naprijed (tzv. kapara koja primjerice u Italiji znači cijenu dvije stanarine). Studentski dom može biti opcija, ali je i dalje skuplji od onog hrvatskog.
Moje je iskustvo s domom negativno, nisam na njega imala pravo s obzirom da nisam u Italiji ostajala cijelu akademsku godinu već samo pet mjeseci. Savjetujem da ako odlučite ići na Erasmus, prije početka počnete štedjeti.
Ne trebate biti rastrošni, ali stipendija pokriva samo jedan segment života ili hranu ili smještaj, ali nikako oba i to bez da spominjemo koji izlazak ili kavu u pauzi. Nakupit će se i drugih troškova poput printanja i skeniranja brojnih papira koje će trebati slati matičnom fakultetu i Uredu za međunarodnu suradnju.
Ako postoji mogućnost dodatne stipendije (na primjer, državna stipendija, stipendija grada ili županije), prijavite se i osigurajte si lakši i bezbrižniji boravak u inozemstvu.
Dobre strane Erasmusa
Svakako ćeš usavršiti jezik zemlje u koju ideš. Ja sam talijanski već jako dobro znala, ali ne mogu reći da nisam ništa naučila ili ga usavršila. Kad si prisiljen kupovati svaki dan namirnice u dućanu i koristiti strani jezik u svakodnevnom govoru, tek onda primijetiš koliko možeš napredovati.
Ako jezik zemlje u koju ideš ne poznaješ, probaj naučiti osnove poput dobar dan, koliko košta, doviđenja, lijevo i desno… one osnovne stvari za komunikaciju jer ne znaju svi engleski (pogotovo države poput Italije, Španjolske ili Francuske).
Upiši se na tečaj jezika u toj državi, uglavnom Sveučilišta nude besplatne sate za Erasmus studente. Daj si priliku da od izvornih govornika naučiš jezik. Engleski ćeš usavršavati s ostalim stranim studentima i na predavanjima ili praksi koju odabereš.
Neprocjenjivo je bogatstvo upoznavanja drugih kultura, to svakoga obogaćuje! Toliko raznih navika, ideja i različitosti na jednom mjestu pomoći će ti da proširih vidike, ali i upoznaš zanimljivosti iz drugih zemalja.
Naučit ćeš cijeniti sve što imaš kod kuće, posebno one kućanske poslove kuhanje, spremanje, pranje odjeće, peglanje!
Nema nikog da ti to tamo radi! Erasmus je ujedno i prilika za osamostaljenje, ako misliš da nešto ne možeš ili ne znaš, ne brini svi smo uspjeli pa ćeš i ti! Sve je stvar navike!
Imat ćeš dovoljno vremena (bilo da slušaš kolegije ili si na praksi) za obilazak okolnih gradova, istraživanje mjesta u kojem boraviš, degustiranje lokalnih jela i zabavu te izlaske sa ostalim studentima.
Pokaži im kako Hrvati piju kavu: minimalno dva sata uz istu kavu i čavrljanje! Oduševi se svatko jer je to prilika za druženje koja danas nedostaje svakome… vjeruj mi! Talijani su se pohrvatizirali!
A bit će prilike i za vlastita razmišljanja o budućnosti, o tvom daljnjem radu i studiranju (kao u mojem slučaju), posebno ako odlaziš na praksu kao nedavno diplomirani student.
U svakom slučaju, i unatoč svim slatkim nedaćama koje vas očekuju prilikom odlaska na Erasmus, preporučila bih ga svakome jer je to jedno veliko, veliko i neprocjenjivo iskustvo.
Ono što ostaje nakon Erasmusa je drugi dom, prijatelji za cijeli život i iskustvo koje ti nitko ne može oduzeti, a može značiti prilikom zapošljavanja ili kasnijeg usavršavanja!
I ne zaboravi: putovanja su jedina stvar koja plaćaš, a obogaćuju te!
Foto: @Pexels/Pixabay; Rafaela Tassotti
Magistra španjolskog jezika i povijesti umjetnosti koja voli čitati, provoditi vrijeme s prijateljima, a najdraža joj je aktivnost putovanje. U slobodno vrijeme gleda filmove, posebice meksičke i europske te obilazi muzeje i izložbe. Mjesto njezine relaksacije i bijega od stvarnosti je bilo koja uvala uz more. Pozitvna je i otvorena osoba koja voli i eksprimentirati u kuhinji kao svaki pravi gurman.
Odgovori