Drugi svjetski rat: uzroci, tijek, prekretnice i posljedice

Drugi svjetski rat (1939.–1945.) bio je najveći i najsmrtonosniji oružani sukob u povijesti čovječanstva. U njemu je sudjelovala većina svjetskih država. Procjene broja žrtava razlikuju se, ali u ratu je poginulo najmanje 50 milijuna ljudi, a prema mnogim procjenama oko 60 milijuna ili više.

Ovaj pregled objašnjava cijeli rat kao povezanu priču – kako je počeo, zašto se proširio na cijeli svijet, kako se preokrenuo i što je za sobom ostavio.

Kako je počeo Drugi svjetski rat?

Drugi svjetski rat u Europi počeo je 1. rujna 1939., kada je nacistička Njemačka napala Poljsku. No pravi uzroci sežu dvadeset godina ranije, u posljedice Prvog svjetskog rata.

Prvi svjetski rat završio je 1918. porazom Njemačke. Versajskim ugovorom iz 1919. Njemačka je izgubila teritorije, morala je drastično smanjiti vojsku, priznati odgovornost za rat i plaćati golemu ratnu odštetu. Za mnoge Nijemce taj ugovor nije bio mir, nego poniženje i kazna. Versajski ugovor nije sam po sebi morao dovesti do novog rata, ali je postao važan izvor nezadovoljstva koji su ekstremisti poput Hitlera kasnije znali iskoristiti.

To nezadovoljstvo dodatno je pojačala Velika gospodarska kriza koja je 1929. pogodila svijet. Tvornice su se zatvarale, milijuni ljudi ostali su bez posla, a strah i siromaštvo stvorili su tlo na kojem su ekstremne političke ideje počele privlačiti ljude. U takvoj Njemačkoj na vlast dolazi Adolf Hitler.

Kako je Hitler došao na vlast?

Hitler je došao na vlast 1933. jer je iskoristio bijes, strah i gospodarsku krizu poslijeratne Njemačke. Obećavao je red, ponos, posao i osvetu za poniženje iz Prvog svjetskog rata, nudeći narodu jednostavnog krivca za sve probleme.

Iza tih obećanja stajala je nacistička ideologija. Bila je totalitarna i tražila je potpunu kontrolu države nad politikom, medijima, školama i svakodnevnim životom ljudi. Bila je rasistička i dijelila je narode na “vrjednije” i “manje vrijedne”. Bila je antisemitistička i prikazivala Židove kao neprijatelje i krivce za njemačke probleme. I bila je agresivna, jer je otvoreno težila širenju njemačkog teritorija.

Nakon dolaska na vlast Hitler je ukinuo demokraciju, zatvarao političke protivnike, stavio medije pod kontrolu i ponovno naoružao vojsku. Europa je na to dugo reagirala politikom popuštanja – Velika Britanija i Francuska pristajale su na Hitlerove zahtjeve nadajući se da će se zaustaviti i da neće doći do novog rata.

Nije se zaustavio. Godine 1936. ponovno je militarizirao demilitariziranu zonu uz francusku granicu (Porajnje). U ožujku 1938. pripojio je Austriju. Iste godine, na konferenciji u Münchenu, Britanija i Francuska prepustile su mu Sudete – pogranično područje Čehoslovačke – samo da izbjegnu rat. U ožujku 1939. okupirao je ostatak Češke. Svaki put kad ga nitko nije zaustavio, postajao je sigurniji da može još.

Tko se borio u Drugom svjetskom ratu?

U Drugom svjetskom ratu sukobile su se dvije strane: Sile Osovine i Saveznici.

Sile Osovine bile su Njemačka, Italija (pod fašističkim vođom Benitom Mussolinijem) i Japan (koji se širio Azijom i Pacifikom). Saveznici su u početku bili prije svega Velika Britanija i Francuska, a kasnije su im se pridružili Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države, zajedno s mnogim drugim državama.

Što je bio blitzkrieg?

Blitzkrieg (“munjeviti rat”) bila je njemačka taktika brzog napada kojom su tenkovi, zrakoplovi i pješaštvo zajedno probijali neprijateljsku obranu prije nego što bi se ona stigla organizirati. Cilj je bio stvoriti paniku, razbiti komunikaciju i slomiti protivnika u nekoliko dana ili tjedana.

Tom taktikom Njemačka je u rujnu 1939. svladala Poljsku za nešto više od mjesec dana. Pritom je Poljska bila napadnuta s dvije strane: Njemačka sa zapada, a Sovjetski Savez s istoka, na temelju tajnog sporazuma o nenapadanju poznatog kao pakt Ribbentrop-Molotov.

U proljeće 1940. Njemačka je istom taktikom zauzela Dansku, Norvešku, Nizozemsku i Belgiju, a zatim za samo šest tjedana porazila Francusku – jednu od najjačih europskih sila. Britanske i francuske snage evakuirane su preko Dunkirka, a kontinent je velikim dijelom pao pod njemačku kontrolu.

Zašto Hitler nije osvojio Veliku Britaniju?

Hitler nije uspio osvojiti Veliku Britaniju jer nije uspio osvojiti kontrolu nad zrakom, što je bilo nužno za invaziju. U zračnoj Bitki za Britaniju, tijekom ljeta i jeseni 1940., britanski lovci, radarska mreža i protuzračna obrana zaustavili su njemačko bombardiranje.

Bila je to prva velika prepreka na koju je Hitler naišao. Njemačka je i dalje bila vojno moćna, ali više nije djelovala nepobjedivo.

Zašto je Hitler napao Sovjetski Savez?

Hitler je 22. lipnja 1941. napao Sovjetski Savez (operacija Barbarossa) jer je želio osvojiti njegov prostor, sirovine i hranu te uništiti komunizam. Bila je to najveća kopnena invazija u povijesti, s milijunima vojnika, i ujedno jedna od njegovih najvećih pogrešaka.

U početku su Nijemci napredovali zastrašujuće brzo i zarobili milijune sovjetskih vojnika. No Sovjetski Savez nije pao. Golem prostor, loše ceste, oštra zima i sve teža opskrba iscrpili su njemačku vojsku, dok je sovjetska industrija preseljena na istok nastavila proizvoditi oružje. Umjesto brze pobjede, Njemačka je dobila iscrpljujući rat koji će je do kraja stajati strašno mnogo – Sovjetski Savez izgubit će oko 27 milijuna ljudi, više od bilo koje druge zemlje u ratu.

Prekretnica na istoku bila je Bitka za Staljingrad (kolovoz 1942. – veljača 1943.), jedna od najkrvavijih bitaka u povijesti, u kojoj je njemačka vojska doživjela katastrofalan poraz. Nedugo zatim, u ljeto 1943., kod Kurska se odigrala najveća tenkovska bitka u povijesti, koju je Njemačka također izgubila. Nakon Kurska njemačka vojska na istoku više nikada nije krenula u veliku ofenzivu – samo se povlačila.

Kako su Sjedinjene Američke Države ušle u rat?

Sjedinjene Američke Države ušle su u rat nakon što je Japan 7. prosinca 1941. iznenada napao američku pomorsku bazu Pearl Harbor na Havajima. U napadu koji je trajao nešto više od dva sata poginulo je oko 2400 Amerikanaca, a velik dio pacifičke flote bio je uništen ili oštećen.

SAD je odmah ušao u rat protiv Japana, a ubrzo i protiv Njemačke i Italije. Time je sukob postao istinski svjetski rat – vodio se u Europi, sjevernoj Africi, na Atlantiku, u Aziji i na Pacifiku.

Kada se rat preokrenuo protiv Hitlera?

Rat se preokrenuo tijekom 1942. i 1943., kada su Saveznici zaustavili Sile Osovine na tri bojišta istovremeno: kod Staljingrada na istoku, kod El-Alameina u sjevernoj Africi i kod Midwaya na Pacifiku. Od tog trenutka Osovina se sve više branila, a Saveznici napadali.

Saveznici su se zatim iskrcali u Italiji. Italija je 8. rujna 1943. objavila primirje sa Saveznicima, nakon čega su Nijemci okupirali velik dio zemlje. Mjesec dana kasnije Italija je objavila rat Njemačkoj, no borbe na talijanskom tlu nastavile su se sve do 1945.

Najpoznatija saveznička operacija dogodila se 6. lipnja 1944. – na Dan D, kada su se Saveznici, uz potporu oko 7.000 brodova i desantnih plovila, iskrcali u Normandiji na sjeveru Francuske i otvorili zapadnu frontu. Od tada je Njemačka bila stisnuta s dvije strane: sa zapada su nadirali Amerikanci, Britanci i Kanađani, a s istoka sovjetska Crvena armija.

Što se događalo u Hrvatskoj i Jugoslaviji?

Drugi svjetski rat zahvatio je područje Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941., kada su je napale Njemačka, Italija i njihovi saveznici. Jugoslavija se vojno slomila u nešto više od deset dana, a njezin teritorij bio je okupiran i podijeljen.

Na dijelu tog prostora, koji je obuhvaćao većinu današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osnovana je Nezavisna Država Hrvatska (NDH) – tvorevina povezana sa silama Osovine, kojom je upravljao ustaški režim pod vodstvom Ante Pavelića. Režim je provodio progon i zločine nad Srbima, Židovima, Romima i političkim protivnicima.

Ubrzo nakon okupacije razvio se i snažan pokret otpora. Partizanski, antifašistički pokret pod vodstvom Josipa Broza Tita borio se protiv okupatora i domaćih režima, a do kraja rata izrastao je u jednu od najjačih gerilskih vojski u okupiranoj Europi. Rat na ovom prostoru imao je i obilježja građanskog rata, s više sukobljenih strana, te je ostavio duboke i dugotrajne posljedice. Zbog složenosti i osjetljivosti teme, ovo razdoblje zaslužuje zaseban, detaljan prikaz.

Što je bio Holokaust?

Holokaust je bio sustavni progon i ubojstvo oko šest milijuna europskih Židova koje su tijekom Drugog svjetskog rata provodili nacistička Njemačka, njezini saveznici i suradnici. Temeljio se na nacističkoj rasističkoj i antisemitističkoj ideologiji.

Holokaust nije bio slučajna posljedica rata, nego unaprijed planirana i organizirana državna politika. Židovi su najprije bili izbačeni iz javnog života, lišeni prava i imovine, zatvarani u geta, a zatim deportirani u logore i masovno ubijani. Nacistički režim progonio je i ubijao i druge skupine, uključujući Rome, osobe s invaliditetom, političke protivnike, sovjetske ratne zarobljenike i mnoge Slavene.

Holokaust se pamti kao jedan od najtežih zločina u povijesti čovječanstva i kao upozorenje što se može dogoditi kada država, propaganda, rasizam i mržnja dobiju potpunu moć nad društvom.

Kako je završio Drugi svjetski rat?

Rat u Europi završio je kapitulacijom Njemačke 8. svibnja 1945. Do početka 1945. Njemačka je bila pred slomom: Saveznici su nadirali sa zapada, Sovjeti s istoka, a gradovi su bili razoreni. U travnju 1945. sovjetska vojska ušla je u Berlin, a Adolf Hitler počinio je samoubojstvo u svom bunkeru 30. travnja 1945.

Rat na Pacifiku nastavio se i nakon poraza Njemačke jer se Japan odbijao predati. U kolovozu 1945. Sjedinjene Američke Države bacile su atomske bombe na Hirošimu (6. kolovoza) i Nagasaki (9. kolovoza) – jedini slučajevi upotrebe nuklearnog oružja u ratu. Istovremeno je Sovjetski Savez objavio rat Japanu. Japan je objavio predaju 15. kolovoza, a službena kapitulacija potpisana je 2. rujna 1945. Time je Drugi svjetski rat završio.

Što je rat ostavio za sobom?

Drugi svjetski rat ostavio je razorenu Europu, desetke milijuna mrtvih i milijune izbjeglica. Nakon rata održana su suđenja nacističkim vođama u Nürnbergu, na kojima je utvrđeno da se ratni zločini ne mogu opravdati izvršavanjem zapovijedi.

Osnovani su i Ujedinjeni narodi, s ciljem da se spriječi novi svjetski rat. No mir nije dugo bio jednostavan: svijet se ubrzo podijelio na dva bloka – zapadne demokracije predvođene SAD-om i komunistički istok pod Sovjetskim Savezom – čime je započeo Hladni rat koji će obilježiti sljedećih nekoliko desetljeća.

Najčešća pitanja o Drugom svjetskom ratu

Koliko je trajao Drugi svjetski rat?

Drugi svjetski rat trajao je od 1. rujna 1939. do 2. rujna 1945., dakle šest godina. U Europi je završio 8. svibnja 1945. kapitulacijom Njemačke, a na Pacifiku 2. rujna 1945. kapitulacijom Japana.

Tko je pobijedio u Drugom svjetskom ratu?

U Drugom svjetskom ratu pobijedili su Saveznici, prije svega Velika Britanija, Sovjetski Savez, Sjedinjene Američke Države i Francuska, zajedno s mnogim drugim državama. Poražene su Sile Osovine: Njemačka, Italija i Japan.

Koliko je ljudi poginulo u Drugom svjetskom ratu?

Procjene se razlikuju, ali u Drugom svjetskom ratu poginulo je najmanje 50 milijuna ljudi, a prema mnogim procjenama oko 60 milijuna ili više. Najveće gubitke imao je Sovjetski Savez s oko 27 milijuna poginulih.

Zašto je Njemačka izgubila rat?

Njemačka je izgubila rat zbog kombinacije ključnih pogrešaka i nadmoći Saveznika. Napad na Sovjetski Savez otvorio je iscrpljujuću istočnu frontu, ulazak SAD-a donio je golemu industrijsku i vojnu moć, a od 1943. Njemačka je bila stisnuta s istoka i zapada istovremeno.

Koje su bile glavne prekretnice rata?

Glavne prekretnice bile su Bitka za Staljingrad (istočna fronta), Bitka kod El-Alameina (sjeverna Afrika), Bitka kod Midwaya (Pacifik) i iskrcavanje u Normandiji na Dan D, 6. lipnja 1944. (zapadna fronta).

Što je bila NDH?

Nezavisna Država Hrvatska (NDH) bila je država osnovana 1941. na dijelu okupirane Jugoslavije, povezana sa silama Osovine i pod vlašću ustaškog režima Ante Pavelića. Postojala je do kraja rata 1945., a njezin režim provodio je progon i zločine nad Srbima, Židovima, Romima i političkim protivnicima.

Što je bio pakt Ribbentrop-Molotov?

Pakt Ribbentrop-Molotov bio je sporazum o nenapadanju koji su 1939. potpisali nacistička Njemačka i Sovjetski Savez. Sadržavao je tajni dogovor o podjeli Poljske i istočne Europe, što je Njemačkoj omogućilo napad na Poljsku bez straha od rata na dvije fronte.